United Kingdom / Great Britain

Konzularna legalizacija

Da bi dokumenti jedne zemlje imali pravnu snagu u drugoj, potrebno ih je legalizirati – dodatno ovjeriti. U općem slučaju za to se koristi složena, duga i skupa konzularna legalizacija. Dokument se ovjerava redom: kod javnog bilježnika, u Ministarstvu pravosuđa, u Ministarstvu vanjskih poslova, a zatim u konzulatu zemlje odredišta. Međutim, 1961. mnoge su zemlje pojednostavile proceduru i osmislile apostille - kvadratni pečat 10 puta 10 centimetara. Apostille je moguć ako obje zemlje (zemlja dokumenta i zemlja odredišta) priznaju Apostille. Ali nisu sve zemlje potpisale ugovor o apostille, pa se za neke još uvijek primjenjuje konzularna legalizacija.

Ako prema službenom registru Haške konvencije država dokumenta i zemlja odredišta (gdje namjeravate predati dokument) priznaju apostille, tada je za vaš dokument potreban apostille. Imajte na umu da se apostille uvijek postavlja u zemlji čiji su ga državni organi izdali. Međutim, ako barem jedna od dviju država ne priznaje apostille, tada apostille nije potreban, ali je potrebna konzularna ovjera. Postoje iznimke kada se između država sklopi poseban sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava. U takvim slučajevima nije potrebna ni apostille ni konzularna legalizacija, dovoljna je ovjera javnog bilježnika.

Koje zemlje zahtijevaju konzularnu legalizaciju?

Azad Kašmir, Akrotiri i Dhekelia, Olandski otoci, Angvila, Angola, Antarktika, Afganistan, Ashmore i Cartier, Bangladeš, Benin, Bouvet, Burkina Faso, Butan, Vatikan, Manji udaljeni otoci (SAD), Istočni Timor, Gabon, Haiti, Gambija, Gana, Gvineja, Ekvatorijalna Gvineja, Gvineja Bisau, Grenland, Džibuti, Zambija, Zimbabve, Indonezija, Jordan, Kambodža, Kamerun, Kanada, Katar, Kenija, Kiribati, Kina, Clipperton, Kokosovi otoci, Komori, Demokratska Republika Kongo, Republika Kongo, Koraljni otoci, Obala Slonovače, Kuvajt, Curacao, Laos, Libanon, Libija, Mauritanija, Madagaskar, Malezija, Mali, Maldivi, Malteški red, Martinik, Mikronezija, Mozambik, Mianmar, Nauru, Nepal, Niger, Nigerija, Karipska Nizozemska, Norfolk, UAE, Pakistan, Palau, Palestina, Papua, Paracelski otoci, Pitcairn, Božićni otok, Ruanda, SADR, Saudijska Arabija, Sjeverni Cipar, Saint Barthelemy, Saint Martin, Senegal, Singapur, Sint Marten, Sirija, Salamunovi Otoci, Somalija, Somaliland, Spratly, Sudan, Sierra Leone, Tajland, Tajvan, Tanzanija, Togo, Tokelau, Tuvalu, Uganda, Farski otoci, Francuski južni i antarktički teritoriji, Heard & McDonald, CAR, Chagos, Čad, Svalbard, Šri Lanka, Eritreja, Etiopija, Južna Georgia, Južni Sudan, Jamajka.

Legalizacija službenih dokumenata

Razlikovati službene i trgovačke isprave. Procedura njihove legalizacije je drugačija. Službene isprave koje izdaju državna tijela ili javni bilježnici su potvrde matičnih ureda, svjedodžbe, diplome, punomoći i drugo. Provjerite čiji je pečat na vašem dokumentu - državnog organa ili komercijalne organizacije?

Narudžba službenih dokumenata (10-20 dana):

Legalizacija trgovačkih dokumenata

Komercijalne dokumente izdaju trgovačke organizacije - to su povelje, ugovori, fakture, akti, fakture i drugi. Komercijalni dokumenti se nikada ne apostiliraju, čak i ako država priznaje apostil.

Narudžba komercijalne dokumentacije (od 20 dana):